Punktovi

Sabotaža transformatora

RK željeznica uništila transformator na Glavnom kolodvoru

21. IV. 1942.

Dana 21. aprila 1942. grupa aktivista je na Glavnom kolodvoru izvršila sabotažu transformatora. Oni su prvo krajem marta ukrali eksploziv na Kolodvoru Sava (današnji Zapadni kolodvor) i tri tjedna kasnije izvršili akciju miniranja transformatora na postaji II u Branimirovoj ulici. Napravili su materijalnu štetu od oko tri milijuna kuna te na cijeli jedan dan isključili struju na Glavnom kolodvoru

Bez dovoljnih ljudskih kapaciteta NOP više nije bio kadar organizirati velike akcije nalik onima iz prethodne godine, kao što je bilo miniranje Pošte ili ulične likvidacije većih skupina ustaša i Nijemaca.Posljednja slična akcija održala se 21. aprila 1942. na željeznici gdje je još uvijek djelovala veća grupa aktivista. Oni su prvo krajem marta ukrali eksploziv na Kolodvoru Sava (današnji Zapadni kolodvor) i tri tjedna kasnije izvršili akciju miniranja transformatora na postaji II u Branimirovoj ulici. Napravili su materijalnu štetu od oko tri milijuna kuna te na cijeli jedan dan isključili struju na Glavnom kolodvoru.Međutim, odgovor režima bila je temeljita istraga i uhićenje 58 željezničara od kojih je većina završila u zatvorima i logorima.Zbog sprovedene racije partijskoj organizaciji trebalo je punih mjesec i pol dana da ponovno uspostavi vezu s RK na željeznici. Poučena takvim i sličnim iskustvima, glavnina zagrebačkog NOP-a se u 1942., umjesto složenih akcija, ograničila na pojedinačne likvidacije agenata i drugih suradnika režima koji su sudjelovali u teroru, kao i na prikupljanje financijske i materijalne pomoći za oslobođene krajeve i vojsku NOP-a.

Saša Vejzagić "Redefiniranje otpora u kontekstu policijskog grada– zagrebački antifašistički pokret, 1942 – 1943." u: Kartografija otpora: Zagreb 1941-1945, Josip Jagić i Marko Kostanić ur., 56-91, (Beograd: Rosa Luxemburg Stiftung, 2022.), 63-64.

Mislim da je drug Aleksa Dragosavić bio sekretar ćelije u ložionici. Diverzija na transformatoru u Branimirovoj ulici je njegovo djelo i njegovih drugova. Izvršena je po direktivi MK-a da bi se onemogućio rad u ložionici. S njima su učestvovali drugovi Sikija Sadiković, rodom iz Ljubuškog i Ivan Krajčević. Koliko se sjećam ta je uspjela diverzija imala veći politički efekat na željeznici i u gradu nego materijalni. Transformator nije bio glavni ni jedini izvor struje za radionice, pa je zato efekat bio manji. Dragosavić sa drugovima Sadikovićem i Krajčevićem je uspješno izašao iz Zagreba, ali su negdje u okolici Bjelovara, na putu k partizanima, pali u zasjedu, uhapšeni i vraćeni u Zagreb. Sa oglasa ustaškog prijekog suda smo pročitali da su na smrt strijeljanjem bili osuđeni Dragosavić i Sadiković radi ove akcije, a da je radi „olakotnih okolnosti“ Krajčević upućen u logor. Ranije, prije ove akcije, započeto je hapšenje na željeznici policija se tada proširila i nanijela organizacije teške gubitke. Već koncem ljeta novo popunjeno rukovodstvo na željeznici je opet povezalo sve razbijene ćelije i grupe i nastavilo s radom.

Hrvatski državni arhiv, HDA 1372, IHRPH - "Lutvo Ahmetović", MG-73/I,1.