Punktovi

Časopis „Ženski svijet – list za zabavu i pouku“

Progresivan časopis uređivan od žena i namijenjen ženama

II. 1939. - II. 1941.

Ženski svijet, br. 10, srpanj 1940.

U veljači 1939. godine izlazi prvi broj časopisa „Ženski svijet – list za zabavu i pouku“ (1939 – 1941.). „Ženski svijet“ bio je progresivan časopis uređivan od žena i namijenjen ženama iz svih društvenih slojeva, koji je po riječima članice redakcije Jelene Jančić, kao uređivački predložak koristio francuski list „Les Femmes“ (1934. – 1939.), glasilo „Svjetskog saveza žena protiv rata i fašizma“ (Comité mondial des femmes contre la guerre et le fascisme) osnovanog 1934. godine. Naklada časopisa rasla je od 2.500 primjeraka prvog broja do 17.000 primjeraka posljednjeg broja tiskanog u veljači 1941. Jelena Jančić, jedna od urednica, navodi da je utjecaj tog časopisa, kao i časopisa „Женa данас / Žena danas“, u novonastaloj ratnoj situaciji potaknuo članice „seoskih, općinskih i kotarskih odbora AFŽ-a“ da pokrenu razne „listove i glasila AFŽ-a“.

U SSSR-u izlazilo je mnogo listova za žene, ali su teško stizali do nas. Za nas je najznačajniji bio francuski list FEMMES („Žene“), koji su u Parizu izdavale demokratske Francuskinje, na liniji Narodnog fronta. List se lako dobivao i stizao je do nas redovnom poštom. U to doba naše veze s Francuskom bile su jednostavne i česte, osobito kad je Narodna fronta organzirala 1937. Međunarodnu izložbu naučnih i tehničkih tekovina. List FEMMES je poslužio i Zagrepčankama i Beograđankama da stvore predodžbu i o svome listu, i da se posluže mnogim podacima i vijestima, jer je FEMMES bio dobro informiran list.

Jelena Starc Jančić u Ženski svijet – reprint (Zagreb: Konferencija za aktivnost i ulogu žene u društvenom razvoju, RK SSRNH – Izdavački savjet časopisa Žena, 1979.), 24.

Redakcija lista imala je direktan kontakt s „Komisijom za rad sa ženama pri CK KPH“, na čelu koje je Anka Butorac, a vezu s Komisijom održavale su članice redakcije, Nevenka Tepavac, Galja Korporić, Vanda Novosel i Olga Žerdik-Kreačić (Kovačić). Odgovorne urednice časopisa su bile prvo Katja Galić, potom dr. Slava Očko, te Ivana Rehman, a administracija lista nalazila se u Kučerinoj ulici 46, od kuda se časopis slao poštom pretplatnicama.

Prvi broj tog lista pod nazivom Ženski svijet izašao je u februaru 1939. godine, kao ženski list za zabavu i pouku, a u stvari je bio legalni organ Komisije za rad među ženama Centralnog komiteta KP Hrvatske.

Jovanka Kecman, Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama 1918 – 1941. (Beograd: Narodna knjiga – Institut za savremenu istoriju, 1978), 369.

List je uređivala i izdavala legalna redakcija u kojoj su najprije bile: Galja Korporić, Olga Milčinović, Draga Iveković, Tatjana Marinić, Nevenka Tepavac, Katja Galić i dvije studentice – Magda Bošković i Jelena Jančić. Vezu s Komisijom održavale su Galja Korporić i Nevnka Tepavac. Odgovorni urednik bila je Katja Galić. Administracija je povjerena Jeleni Jančić i smještena u njezinu stanu u Kučerinoj ulici 46. Tu je list dopreman iz štamparije i odatle je ekspeditiran na poštu.

Jelena Starc Jančić u Ženski svijet – reprint (Zagreb: Konferencija za aktivnost i ulogu žene u društvenom razvoju, RK SSRNH – Izdavački savjet časopisa Žena, 1979.), 25.

Prvi broj časopisa „Ženski svijet – list za zabavu i pouku“ (1939 – 1941.), isprva tiskan kod „Stunkovića i Poljaka“ u Medlulićevoj ulici 30, a nakon što je 13. broj iz studenog 1940. zapljenjen i odgovorna urednica dr. Slava Očko uhapšena, redakcija mijenja tvrtku i časopis se tiska u „Zadružnoj štampariji“ (nasljednici „Srpske štamparije“) u Berislavićevoj ulici 10. Naklada časopisa rasla je od 2.500 primjeraka prvog broja do 17.000 primjeraka posljednjeg broja tiskanog u veljači 1941. godine.

List se štampao u privatnoj tiskari Stunković i Poljak u Medulićevoj ulici 30. (...) Redakcija se sastajala vrlo često, najviše u kući Olge Milčinović na Cmroku. (...) Odgovorni urednik lista bila je tada doktor Slava Očko; kad je list zaplijenjen (13. br.), ona je uhapšena (decembar 1940. godine), a urednički posao preuzela je mlada pravnica Ivana Rehman. Nakon reorganizacije lista promjenjena je i štamparija. List se tada štampao u „Zadružnoj štampariji“ u Berislavićevoj ulici.

Jelena Starc Jančić u Ženski svijet – reprint (Zagreb: Konferencija za aktivnost i ulogu žene u društvenom razvoju, RK SSRNH – Izdavački savjet časopisa Žena, 1979.), 25-26.

Oprez je postojao svuda, pa i u pogledu tiraže. Što veća tiraža, veći je gubitak ako list bude zapljenjen. Prvi broj je oprezno izašao u 2.500 primjeraka, a onda, svaki broj sve više i više, tako da je posljednji izašao u 17.000 primjeraka. U svemu je izašlo 15 brojeva (od toga 3 dvobroja) na ukupno 256 stranica. List je stalno i sve više tražen s terena.

Jelena Starc Jančić u Ženski svijet – reprint (Zagreb: Konferencija za aktivnost i ulogu žene u društvenom razvoju, RK SSRNH – Izdavački savjet časopisa Žena, 1979.), 27.

List je surađivao s beogradskim glasilom Omladinske sekcije Ženskog pokreta „Женa данас / Žena danas“ , koji je izlazio od listopada 1936. do ljeta 1940.

No kad je zabranjen list „Žena danas“, beogradske drugarice su uspjele da sačuvaju arhiv lista, te su donijele u Zagreb adrese i veliki broj klišea. Listovi su i inače surađivali, i mlade novinarke učile su jedne od drugih. Klišei su predstavljali veliku materijalnu pomoć. Nikome nije smetalo što su oni objavljivani u ranim brojevima „Žene danas“. Priljev adresa „Žene danas“ pomogao je da se „Ženski svijet“ proširio po cijeloj zemlji. U stvari, postao je glasilo naprednih žena cijele Jugoslavije.

Jelena Starc Jančić u Ženski svijet – reprint (Zagreb: Konferencija za aktivnost i ulogu žene u društvenom razvoju, RK SSRNH – Izdavački savjet časopisa Žena, 1979.), 27.

Posljednji distribuirani dvobroj časopisa „Ženski svijet“ izlazi u veljači 1941. Jelena Jančić, jedna od urednica, navodi da je utjecaj „Ženskog svijeta“, kao i časopisa „Женa данас / Žena danas“, u novonastaloj ratnoj situaciji potaknuo članice seoskih, općinskih i kotarskih odbora AFŽ-a da pokrenu razne listove i glasila AFŽ-a.

U momentu okupacije, na dan ulaska Nijemaca u Zagreb, još je jedan broj lista bio skoro gotov – nalazio se u tiskari (16. br., 1941.). Bio je dobro opremljen i imao mnogo dobrih fotografija, predviđen u tiraži od 20.000 komada. (...) Velik broj članica redakcije poubijali su fašisti (Nevenka Tepavac, Galja Korporić, Marica Knežević, Magda Bošković, Magda Török-Vernić, Ema Cekurić, Jana Ilijanić. U NOB-u je poginula Draga Kajfeš-Jančić i mnoge druge, a Olga Milčinović umrla je u logoru Staroj Gradiški.) Novonastala situacija pokazala je koliko je list ostavio ženama u nasljeđe. U Zagrebu je u jesen 1941. osnovan Inicijativni odbor Antifašističkog fronta žena Hrvatske, a na terenu su nicali seoski, općinski i kotarski odbori AFŽ-a. (...) Svuda su se mogle sresti u radu nove organizacije drugarica čija imena već dobro znamo. Sve one koje su imale veze s listom pokrenule su u pojedinim krajevima lokalne listove, glasila AFŽ-a. Tako su u Primorju Ružica Turković i Veda Zagorac izdavale „Primorku“. U Slavoniji Beba Krajačić „Udarnicu“, u Gorskom kotaru Ana Konjović i Jelena Jančić „Rodoljupku“, na Kordunu Anica Magašić „Riječ žene“, u Lici Kata Pejnović, Jela Bićanić, Slava Očko i Marija Šoljan „Ličku ženu u borbi“, Marija Đerđa „Antifašistkinju“ u Pokuplju.

Jelena Starc Jančić u Ženski svijet – reprint (Zagreb: Konferencija za aktivnost i ulogu žene u društvenom razvoju, RK SSRNH – Izdavački savjet časopisa Žena, 1979.), 38.

Korišteni izvori:

Jovanka Kecman, Žene Jugoslavije u radničkom pokretu i ženskim organizacijama 1918 – 1941. (Beograd: Narodna knjiga – Institut za savremenu istoriju, 1978)

Ivan Šibl i Stjepan Blažeković, „Žene revolucionarke“, u Slobodni Zagreb, Tomislav Butorac ur. (Zagreb: Stvarnost, 1963)

Nada Todorović-Uzelac, Ženska štampa i kultura ženstvenosti (Beograd: IRO „Naučna knjiga“, 1987)

Ženski svijet – reprint (Zagreb: Konferencija za aktivnost i ulogu žene u društvenom razvoju, RK SSRNH – Izdavački savjet časopisa Žena, 1979)