Josip Jagić i Marko Kostanić: Želimo politički osnažiti suvremeni antifašizam
Srećko Pulig
Povijest antifašističkog otpora u Zagrebu je uvelike povijest interakcije zaraćenih strana, partizana i ustaša. U tim odnosima leže mnoge priče koje još nisu ugledale svjetlo dana ili još nisu kvalitetno obrađene, a mogle bi ponuditi nijansiraniju sliku antifašističkog otpora u gradu, ali poslužiti i kao dodatni faktori objašnjenja onoga što se događalo nakon rata.
«Fašizam vidim kao radikalan pokušaj pripitomljavanja masa»
Razgovor s Ishayom Landom
Ishay Landa svoju dosadašnju karijeru povjesničara ideja velikim je dijelom posvetio filološki minucioznoj rekonstrukciji intelektualne genealogije fašizma i njegova složenog odnosa prema intelektualnoj povijesti Zapada. Nasuprot dominantnim interpretacijskim taborima, koji korijene fašizma vide ili u socijalizmu ili ga tretiraju kao radikalnu devijaciju od glavnih tradicija političke misli, pa bi ga stoga bilo najuputnije tretirati kao ideologiju sui generis, Landa identificira dosad neadekvatno recipirane kontinuitete između fašizma i mnogih strujanja unutar historijskog liberalizma. Od početka prisutan ambigvitet u odnosu na demokraciju već je u nekim varijantama liberalizma radikaliziran do otvorenog neprijateljstva. Landin centralni nalaz je plauzibilan koliko i provokativan: fašizam je u liberalnoj tradiciji već prisutno neprijateljstvo prema masovnoj demokraciji preuzeo i radikalizirao.
«Ljevica čiji je horizont jednako ograničen kao i onaj njezinih neprijatelja već je poražena»
Intervju s Nikolom Vukobratovićem
Nikola Vukobratović je povjesničar i član uredništva regionalnog portala Bilten. Od 2013. do 2017. bio je i član uredništva hrvatskog izdanja Le Monde diplomatique, a od 2015. u ulozi njegova glavnog urednika. Hrvatsko izdanje LMD-a na koncu je ugašeno uslijed obustave financijske potpore Ministarstva kulture na početku mandata aktualne ministrice Nine Obuljen Koržinek. Pored toga, Nikola je i nekadašnji urednik izdanja Alerte – Centra za praćenje desnog ekstremizma. Kratak intervju koji slijedi pokušaj je preliminarnog analitičkog «uzimanja mjere» recentnim preokretima u političkoj klimi post-kriznih godina. Fokus pitanje je prije svega na snaženju nove desnice i implikacijama koje ono ima za lijevu politiku. Pitanja je postavljao Stipe Ćurković.
Lijeva umjetnost nekad i sad
Članak iz tjednika Novosti
Udruženje likovnih umjetnika Zemlja prvo je umjetničko udruženje takve vrste koje je djelovalo u nas i eksplicitno zagovaralo progresivne lijeve ideje. Njegovi osnivači bili su kipari Antun Augustinčić i Frano Kršinić, slikari Krsto Hegedušić, Kamilo Ružička, Vinko Grdan, Leo Junek, Omer Mujadžić i Oton Postružnik, te arhitekt Drago Ibler, koji je ujedno bio predsjednik udruženja. Kasnije se grupi pridružuje na desetke drugih članova, a sama grupa imala je direktne veze sa 1921. godine zabranjenom Komunističkom partijom i lijevim krilom Hrvatske seljačke stranke.
Izložba Problem umjetnosti kolektiva - Slučaj Zemlja
Fotogalerija Matije Kralja s otvorenja
OTVORENA: 21.12.2016. – 21.2.2017. BAZA, B. Adžije 11, Zagreb
RADNO VRIJEME: utorak - petak 16 - 20 h / subota i nedjelja 11 - 18 h
Izložba Problem umjetnosti kolektiva obrađuje UDRUŽENJE UMJETNIKA ZEMLJA (1929. - 1935.), kao primjer angažiranog djelovanja slikara, kipara i arhitekata i njihovog traženja odgovora na pitanje što je to lijeva umjetnost, umjetnost stvarana kolektivno i namijenjena za kolektiv. Razumijevanje ove specifične umjetničke prakse nije moguće bez njezinog smještanja u širi društveno-politički kontekst Kraljevine Jugoslavije i međuratnog perioda. Riječ je o razdoblju koje obilježava širenje kapitalizma i opća privredna kriza, zabrana radničkog organiziranja i progresivnog političkog djelovanja pod diktaturom dinastije Karađorđevića, o vremenu nadolazećeg fašizma.
Pokretanje društvenih promjena odozdo – Josip Jagić i Stefan Treskanica
Članak iz dvotjednika Zarez
Uoči održavanja urbanog seminara u svibnju prošle godine istraživači Kartografije otpora razgovarali su s Marijom Ćaćić za Zarez, časopis za kulturu i društena zbivanja – o fokusu samog projekta, "pregrupiranjima" u Zagrebu uoči Oslobođenja te širim koordinatama ilegalnog pokreta.
Zametnuta kartografija
Radijska emisija
Preslušajte emisiju Zametnuta kartografija o Zagrebu 1941-1945., za koju je Ljubica Letinić dobila nagradu Marija Jurić Zagorka Hrvatskoga novinarskog društva (za radijsko novinarstvo u 2015. godini). Dio emisije sniman je na urbanom seminaru Punktovi otpora.
NOB i politika povijesti
Videosnimka tribine
SFRJ je rođen iz NOB-a. To je ujedno banalna povijesna istina i jedna od centralnih formula autolegtimacijskih narativa jugoslavenskog socijalističkog projekta. Iskustvo otpora i oružane pobjede nad okupatorskim vojskama, kolaboracionistima, agentima restauracije monarhije, agentima fašističkog i šovinističkog terora, postalo je zalog kohezije države. NOB je bio sveprisutna referenca u političkom i javnom diskursu, obrazovanju i svakodnevici. No diskurs o NOB-u, načini njegove tematizacije i uvjeti njegove recepcije kroz godine su se mijenjali pod utjecajem novih socio-ekonomskih, političkih i kulturnih okolnosti. I nakon raspada SFRJ-a, NOB ostaje relativno važno mjesto u narativima koji prate nastanak i strategije historiografske legitimacije novih nacionalnih država, ali sada pod znakom često agresivnog revizionizma – u rasponu od nacionalističkog osporavanja do recentnijih liberalnih pokušaja odvajanja antifašizma od socijalističkog projekta i revolucije. U razgovoru s Borisom Budenom i Deanom Dudom pokušat ćemo rekonstruirati neke od etapa te putanje, ali i silnice koje su ih oblikovale.
Otpor Zagrepčanki potkraj NDH
Članak iz tjednika Novosti
Grupa istraživača mapirala je točke borbe u Zagrebu protiv ustaškog režima, s posebnim naglaskom na ulogu žena posljednjih mjeseci ilegalnog rada u gradu. ‘U Zagrebu 1945., kada gotovo cijela zemlja živi u ruralnim predmodernim i patrijarhalnim uvjetima, najvažnijom političkom organizacijom u gradu rukovode žene’, kaže povjesničar Josip Jagić.
Nepokoreni grad – Zagreb u antifašističkoj borbi 1941-45.
Videosnimka tribine
U razgovoru s Brankom Boban i Goranom Hutincem pokušat ćemo skicirati političku dinamiku koja je strukturirala povijesni proces raspada NDH i oslobođenja Jugoslavije od fašizma na primjeru grada Zagreba. Raspad NDH i oslobođenje od fašizma koje je uslijedilo nisu samo nužna posljedica promjena koje su se događale diljem svjetskih ratišta, već su i rezultat političke borbe aktivistkinja i aktivista Narodnooslobodilačkog pokreta. Vodeći računa o specifičnom kontekstu unutar kojeg se ta politička borba u Zagrebu vodila, pokušat ćemo dati i odgovor na pitanje o njezinom karakteru. Ograničenja konteksta i struktura političke akcije sačinjavali su živi politički proces kojeg nazivamo Narodnooslobodilačkom borbom.
