O nama

Kartografija otpora

Druga faza projekta "Kartografija otpora" slijedi istu istraživačku i političku motivaciju kao i prva. Za razliku od prve, kojoj je okosnicu činio urbani seminar – didaktička tura po povijesnim lokacijama – središnji "proizvod" druge faze zbornik je Kartografija otpora: Zagreb 1941. – 1945., objavljen 2022. godine. Sam medij knjige implicira nešto ambiciozniji pristup kad je riječ o rasponu istraživačkih perspektiva. Prilozi u zborniku uvjetno su podijeljeni na kronološke i tematske, a zbog lakšeg razumijevanja samih ratnih zbivanja uvršten je i pregledni prilog koji se bavi radom KPJ u Zagrebu od 1931. do 1941. godine.

Prevođenjem tih priloga na internetsku mapu grada nastojali smo nevjerojatnu masovnost i tvrdoglavu ustrajnost antifašističkog otpora u Zagrebu učiniti što vidljivijom. Dostupnost znanja o vjerojatno najvažnijoj epizodi u povijesti grada na par klikova važan je alat u borbi protiv povijesnog revizionizma i sistemskog potiskivanja te epizode u društvenom pamćenju. Brutalnost sistemski dirigiranog zaborava koji je uslijedio poslije raspada Jugoslavije posebno je vidljiva u Zagrebu gdje je uklonjeno preko dvije trećine spomenika i obilježja (od njih devetstotinjak) koji su komemorirali antifašistički otpor u Drugom svjetskom ratu. Preko osamnaest tisuća žrtava fašističkog terora i poginulih u partizanskim redovima i na gradskim ulicama (više od 10 posto populacije grada) priskrbilo je Zagrebu titulu "Nepokorenog grada" koji je dao značajan doprinos, zajedno sa drugim malim i velikim mjestima Jugoslavije, zajedničkoj pobjedi nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

Prevođenje je organizirano tako da punktovi otpora na karti, u najvećoj mjeri, prenose svjedočanstva suvremenika koja se nalaze u fondu "Memoarsko gradivo sudionika radničkog i revolucionarnog pokreta" Hrvatskog državnog arhiva ili u objavljenim zbornicima: Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945 i Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu 1941 – 1945. Punktovi su raspoređeni u slojeve na karti koji predstavljaju rezultate istraživanja pojedinih radova iz zbornika. Sloj "Ilegala 1931. – 1941." autora Gorana Korova nastavlja se na njegov već spomenuti pregledni prilog o komunističkom organiziranju u gradu u desetljeću prije rata, dok je sloj "Otpor do oslobođenja, prosinac 1943. – svibanj 1945." proizašao iz autorskog priloga Josipa Jagića koji tematizira posljednju fazu otpora do oslobođenja. Oba su rada inicijalno nastala u prvoj istraživačkoj fazi, a za ovu su priliku prilagođena i nadograđena.

Jagićev prilog spada u navedene kronološke priloge. Početni rad u toj kronologiji predstavlja onaj Karla Držaića. Njegov sloj na mapi koji obuhvaća relevantne lokacije i događaje iz perioda početne faze otpora nosi naslov "Prva godina okupacije, travanj 1941. – proljeće 1942.". Na njega se nadovezuje sloj Saše Vejzagića "Konsolidacija otpora, proljeće 1942. – prosinac 1943.", inspiriran njegovim prilogom u zborniku koji se bavi pokušajima konsolidacije struktura otpora u gradu. Kronološkim slojevima bi se mogao pridodati i sloj Krešimira Zovaka "Narodna pravda" koji se bavi represijom i odmazdom antifašista u neposrednom poraću, a proizašao je iz njegova istoimenog rada u zborniku.

U tematski određene slojeve spada onaj Petre Šarin naslovljen "Partijske tehnike” koji se izravno veže na njen prilog o dometima antifašističke propagande u gradu, kao i sloj "Žene i partija" Ane Lovreković, izdanak njenog istraživanja o ulozi žena u organizacijskim strukturama otpora. Naposljetku, na mapi se može pronaći i sloj "Ženske antifašističke organizacije" Barbare Blasin, nastao iz njenog rada o mehanizmima politizacije i uključivanja žena u širi antifašistički otpor u Zagrebu.

Projekt stremi obuhvatiti sve relevantne događaje, lokacije i osobe vezane za antifašistički otpor u Zagrebu tijekom Drugog svjetskog rata. S obzirom na ambicioznost i zahtjevnost tog zadataka, rad na lociranju, definiranju i dodavanju novih punktova bit će kontinuirani proces. No imajući u vidu ograničen broj izvora koji je preživio nevjerojatnu brutalnost vremena te s obzirom na masovnost i razgranatost otpora u gradu, svjesni smo da je nemoguće rekonstruirati otpor grada u njegovoj cijelosti. Stoga će se, bez obzira na naše napore, na ovim stranicama nalaziti tek dio stvarne i nevjerojatne povijesti antifašističkog otpora u Zagrebu.
 

Organizator: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe 

Radna grupa: Barbara Blasin, Karlo Držaić, Josip Jagić, Goran Korov, Marko Kostanić, Lovro Krnić, Ana Lovreković, Milena Ostojić, Petra Šarin, Saša Vejzagić, Krešimir Zovak

 

***

Pokrenut povodom 70-te godišnjice oslobođenja Zagreba od fašizma, projekt "Kartografija otpora” predstavlja pokušaj da se iznesu potisnute političke dimenzije antifašističke borbe te da se intervenira – kako u dominantni diskurs, koji u ključu revizionizma i antikomunizma demonizira partizansku borbu i narodni otpor fašizmu, tako i u onaj liberalno-kulturalistički, koji govoreći o NOB-u prešućuje njegovu neodvojivost od socijalističke revolucije. “Kartografija otpora” istražuje ilegalni Zagreb 1941-45., mreže i organizacije otpora te njihovo utemeljenje u radničkom i partijskom organiziranju tridesetih godina. Istraživanje se 2015. godine fokusiralo na politički, društveni i vojni kontekst samog Oslobođenja: represivni aparat NDH, vojne akcije oko Zagreba, strukturu i partijsku organizaciju unutar okupiranog grada te široku i razgranatu mrežu otpora organiziranu kroz Narodnu pomoć. Cilj nam je politizirati ovo povijesno iskustvo te otvoriti raspravu o tome što je fašizam danas, a onda i pitanje o mogućnostima antifašističkog organiziranja i pružanju otpora opresiji i ekonomskoj eksploataciji na europskoj periferiji. Pritom nas ne zanima komemoracija, već edukacija o historijatu ovih borbi s onu stranu njihove muzealizacije i kulturalizacije koje vode njihovoj potpunoj depolitizaciji. Projekt okuplja grupu istraživača/ica, povjesničara/ki, kustosa/ica i aktivista/ica, koji znanja sakupljena tijekom istraživanja prevode u urbani seminar – didaktičku turu po povijesnim lokacijama Zagreba koje je revizionistička politika istisnula iz javnog prostora, a prate ga javne tribine posvećene ovom povijesnom periodu te problematici suvremenih oblika fašizma. Rezultate projekta te istraživanja koja slijede možete pratiti na stranicama kartografija-otpora.org.

Organizator: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe u partnerstvu s [BLOK]-om

Radna grupa: Ivana Hanaček, Josip Jagić, Goran Korov, Lovro Krnić, Ana Kutleša, Milena Ostojić, Krunoslav Stojaković, Stefan Treskanica, Vesna Vuković