Centralna tehnika CK KPH

„U ožujku 1939. pod rukovodstvom Rade Končara počela je radom štamparija Centralnog komiteta KP Hrvatske. Najprije je bila u Daničićevoj ulici. Ne znam točno broj. Budući da stan nije odgovarao svrsi, bio je napušten, a štamparija preseljena u Klaićevu 17, prizemno desno. Smještena je bila u stanu u kojemu smo stanovali ja i moj Ilija. S nama su u prvo vrijeme zajedno radili Pavle Pap-Šiljo koji je održavao vezu, donosio materijale, matrice, valjke i sav potrebni pribor za rad. Preko noći s nama je u štampariji radila Vlatka Novak, a po danu je uz sav svoj ostali ilegalni rad bila namještena. (sic!) Također i Katica Fergec. I Dragica Končar radila je veoma mnogo u štampariji. Od Pavla Papa preuzeo je rad, odnosno vezu i nadzor nad radom, Stipe Ugarković, a u to vrijeme za ispomoć smo dobili još nekoliko drugova. Neki od prve grupe bili su uskoro prebačeni na drugi rad. Dolazili su Antun Božac, Antun Rob, drugarica Cikorija (ne znam imena). Radila su još dva druga čija imena ne znam. Jedan je bio u štampariji, a drugi je odnosio gotov materijal. Radila je i Cincipinka. Oko šest mjeseci prije pada štamparije došao je Janko Gredelj, koji je bio i prijavljen na stan pod imenom Franjo Fišer, trgovački putnik papirom. Poslije odlaska Stipe Ugarkovića u partizane, vezu je preuzeo Milan Hupert-Direktor, a mi smo ga zvali Bobi. Štampali smo »Srp i čekić«, »Proleter«, »Vjesnik«, sve proglase, letke, brošure i sl.

Rad je tekao dobro. Konspiracija je bila odlična i sve je bilo na vrijeme gotovo, a isto tako odneseno i raspačano po gradu, a slalo se i u pokrajine. Odnosili su kuriri u posebnim torbicama opasanim oko trbuha, a mnogo ih je prenijela Dragica Končar u dječjim kolicima. Sve je bilo dobro osigurano, tako dugo dok nisu uhapšeni Milan Hupert i Cincipinka, koji su sve provalili. Tako su izdali i drugu štampariju koja je neposredno prije toga bila tek osnovana u Vrapču. Uoči same provale dobili smo na izradu »Proleter«, prvi broj, koji je trebao otići u partizanske odrede. Na posljednjoj stranici bio je kliše Marka Oreškovića. Sve je bilo gotovo u određeno vrijeme, pa je 25. i 26. prosinca 1941. trebalo otpremiti, ali je nekoliko dana ranije pao Milan Hupert i 24. prosinca provalio i štampariju u Klaićevoj.

Čitava ulica je bila blokirana a kuća opkoljena; Janko Gredelj je upravo trebao izići iz kuće. Nastala je pucnjava. U odvažnoj borbi uspio je raniti trojicu agenata, ali je bio opasno ranjen. Probijao se iako je mnogo krvario. Nije mogao daleko i naposljetku je uhvaćen i ubijen. Moj suprug Ilija uhapšen je u stanu, jer ni on nije imao mogućnosti da pobjegne. Već na samom stubištu počeli su ga tući i mučiti. Točnih podataka nemam, ali držim da je nakon nekoliko dana podlegao pod batinama na UNS-u. Mene su uhapsili u stanu moje sestre i njenog muža. Pustili su me nakon pet tjedana ali su me držali pod prismotrom.“

Pavešić, Dragica. »Ilegalna štamparija u Klaićevoj ulici«, U: Črnomerec u Narodnooslobodilačkoj borbi: zbornik sjećanja, ur. Emil Ivanc, Zagreb: Općinska konferencija SSNRH Črnomerec – ITRO August Cesarec – OUR Izdavačka djelatnost, 1985., 454-455.

Podijeli