Punktovi

Matični odbori AFŽ-a osnivani pri tvornicama i poduzečima u Zagrebu

Tvornice Gorica i Arko

1942.

U toku 1942. matični odbori AFŽ-a počinju se osnivati i po poduzećima, na način da ih same zaposlenice, već otprije organizirane kroz Narodnu pomoć i Narodnooslobodilačke odbore, organiziraju u svojoj radnoj okolini. Na taj su način osnovani su odbori u tvornicama Gorica, Arko, Gaon, Me-Ba, Penkala, Paspa, Hermann Pollack, Siemens i drugdje. Da bi partija mogla pratiti tako naglo širenje AFŽ-ovih odbora i bolje koordinirala njihov rad, od jeseni 1942. počinju se organizirati i matični odbori AFŽ-a pri partijskim ćelijama u tim tvrtkama i tvornicama. Odbori AFŽ-a do tada su organizirani teritorijalno i po zanimanjima članica, npr. odbori domaćica, radnica, činovnica, studentica i srednjoškolki. Najčešći zadaci odbora AFŽ-a u početku su bili prikupljanje novčanih priloga za Narodnu pomoć, odjevnih predmeta i sanitetskog materijala za partizanske jedinice. Procjenjuje se da u prosincu 1942., kada se održala osnivačka i Prva zemaljska konferencija AFŽ-a Jugoslavije u Bosanskom Petrovcu, AFŽ u Zagrebu okuplja oko 200 članica i 500 simpatizerki, a ova će se mreža 1943. i 1944. bitno proširiti i organizacijski učvrstiti. Po svjedočenju Anite Lelas, nakon 1943. dolazi i do preklapanja.


Svaka od nas bila je povezana s većom grupom žena, a svaka žena iz neke grupe imala je vezu s drugim ženama. Tako je bila ispletena mreža, koja je potkraj 1942. obuhvaćala gotovo cijeli Zagreb. U 1943. godini mreža se dalje učvršćivala i proširivala, te su formirane grupe po poduzećima, matični odbori i Kotarski odbori. Kako u tadašnjim uvjetima nije bilo moguće čvrsto razgraničiti teren, događalo se da je u nekim ulicama i poduzećima djelovalo više grupa, vezanih svaka uz svoju vezu. Takvu smo situaciju mi čak svjesno podržavale, jer je imala određene prednosti: usprkos provalama nikad se nije dogodilo da smo potpuno izgubile kontakt s nekom sredinom i rad se nesmetano mogao dalje odvijati.

Anita Lelas „Formiranje narodnooslobodilačkih odbora / Djelatnost odbora AFŽ-a“, u Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945., ur. Lutvo Ahmetović et al., sv. 4 (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske – Školska knjiga, 1983), 79.


Sjećam se da smo imali jake odbore u poduzećima, „Gorica“, „Meba“, Tvornici ulja, „Elki“, „Sili“, „Lipa Millu“, „Alku“, „Penkali“, Vodovodu, Higijenskom zavodu i dr. Izvršavale smo raznovrsne i brojne akcije: od sabotaže po tvornicama, do skupljanja raznog materijala, slanja ljudi i materijala u partizane itd. Prema direktivi Partije 1942. godine pokrenuta je u Zagrebu akcija za organiziranje odbora i organizacija AFŽ.

Anita Lelas „Formiranje Narodnooslobodilačkih odbora / Djelatnost odbora AFŽ-a“, u Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945., ur. Lutvo Ahmetović et al., sv. 4 (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske – Školska knjiga, 1983), 78-79.

 

Korišteni izvori:

Anita Lelas, „Formiranje Narodnooslobodilačkih odbora / Djelatnost odbora AFŽ-a“, Zbornik sjećanja: Zagreb 1941 – 1945., ur. Lutvo Ahmetović et al., sv. 4 (Zagreb: Gradska konferencija SSRNH – Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske – Školska knjiga, 1983)

Narcisa Lengel-Krizman, Zagreb u NOB-u (Zagreb: Globus, 1980)

Marija Sentić i Narcisa Lengel-Krizman, Revolucionarni Zagreb 1918 – 1945. Kronologija (Zagreb: Školska knjiga, 1979)

Podijeli

Ženske antifašističke organizacije 1934. - 1945.
PRETRAGA