Ubojstvo Josipa Debeljaka i Josipa Adamića

Zagrebački policijski agenti istog dana ubijaju sekretara SKOJ-a, Josipa Debeljaka, i sekretara MK SKOJ Zagreb, Josipa Adamića
Tijekom Šestojanuarske diktature 1929.-1934., u pojačanim policijskim represalijama prema komunistima i ostalim skupinama koje je režim u Beogradu držao nepoćudnima mnogi su stradali u okršaju s policijom, tijekom mučenja po zatvorima i slično. U razdoblju od 1929. do 1932. ubijeno je oko 400 članova KPJ i SKOJ-a. Među njima i sekretar SKOJ-a Josip Debeljak i sekretar MK SKOJ-a za Zagreb Josip Adamić.
Josip Debeljak rođen je 1902. godine u selu Orešju, Hrvatsko zagorje. Radničkom pokretu pristupio je 1919., radeći kao pekar u Zagrebu. Godine 1921. postao je članom Saveza komunističke omladine Jugoslavije, a od 1923. član Komunističke partije Jugoslavije. Bio je član rukovodstva Sindikata pekarskih radnika i član Mjesnog komiteta KPJ Zagreb. Na Četvrtom kongresu KPJ održanom u Dresdenu 1928., bio je izabran za člana Centralnog komiteta KPJ.
Šestojanuarskom diktaturom 1929. u Jugoslaviji su nastupile još teže prilike za djelovanje komunista. Koliko je režim u prvoj fazi diktature bio brutalan dokazuje i činjenica da je do 1931. godine, poginulo šest sekretara SKOJ-a. Zlatko Šnajder (1903.-1931.) bio je sekretar CK SKOJ-a od 1924. do 1926. godine. Preminuo je 14. kolovoza 1931. godine u Zagrebu od tuberkuloze koju je zaradio tijekom tamnovanja u zatvorima od 1926. do 1931. godine. Janko Mišić (1900.-1929.) bio je sekretar CK SKOJ-a nalazio tijekom ljeta 1925., a organizacijski sekretar 1928.-1929. godine. Poginuo je 27. srpnja 1929. godine u sukobu s policijom, u Samoboru. Zajedno sa njim su poginula i braća Slavko i Mijo Oreški. Mijo Oreški (1905.-1929.) bio je sekretar CK SKOJ-a tijekom proljeća 1925. godine, kao organizacijski sekretar 1926.-1928. te politički sekretar tijekom ljeta 1929. godine. Poginuo je 27. srpnja 1929. godine u sukobu sa policijom, u Samoboru. Zajedno sa njim poginuo je njegov brat Slavko Oreški i Janko Mišić. Slavkova supruga, Agata Oreški, bila je ranjena, uhićena i osuđena na 5 godina kazne zatvora. Pavle Marganović (1900.-1929.) vršio je funkciju sekretara CK SKOJ-a 1928. godine. Ubijen je 30. srpnja 1929. godine, poslije mučenja u zagrebačkoj policiji. Josip Kolumbo (1905.-1930.) se na funkciji političkog sekretara CK SKOJ-a nalazio se od 1929. do 1930. godine. Poginuo je 14. kolovoza 1930. godine u sukobu sa policijom, u parku Zelengaj u Zagrebu. Zajedno sa njim poginuo je i Pero Popović Aga. Pero Popović Aga (1905.-1930.) bio je sekretar CK SKOJ-a tijekom 1924. te od 1929. do 1930. godine, kada je bio organizacijski sekretar. Poginuo je 14. kolovoza 1930. godine u sukobu sa policijom, u parku Zelengaj u Zagrebu, zajedno s Josipom Kolumbom.
Nakon pogibije Popovića i Kolumba, rukovodstvo KPJ pozvalo je Debeljaka da preuzme dužnost. Nije se dugo zadržao na toj funkciji - uskoro ga je prepoznao jedan policijski agent. Početkom listopada 1931., na ilegalnom sastanku u kavani „Priroda“ u Vinogradskoj ulici opkolili su ga agenti. Debeljak je tom prilikom u okršaju ubio zloglasnog policijskog agenta Dotlića. Bio je ranjen u ruku, ali je uspio pobjeći. Nekoliko dana kasnije, policija mu je ušla u trag, 15. listopada, u stanu na Sveticama gdje se skrivao dok se situacija ne smiri. Trinaest agenata je opkolilo njegov stan i pucalo iz svih revolvera. U tim je trenucima uz njega bio Josip Adamić, tadašnji sekretar Mjesnog komiteta SKOJ Zagreb i bliski suradnik. Dok je Debeljak skončao u prvom napadu, ranjeni Adamić se uspio probiti, ali su ga agenti presreli pred Voćarskom 20 i tamo usmrtili. Poslije Drugog svjetskog rata, posmrtni ostaci sedam sekretara SKOJ-a i Josipa Adamića premješteni su u Grobnicu narodnih heroja na zagrebačkom Mirogoju.
Korišteni izvori:
Petrović, Slobodan. Sedam sekretara SKOJ-a. Beograd: Rad, 1979.
Kesić Stojan, Vuk Vinaver (ur). Hronologija radničkog pokreta i SKJ 191-1979. Beograd: Narodna knjiga, Institut za savremenu istoriju, 1980., 181.-195. str.
Podijeli
Slojevi
Ilegala 1931. – 1941.
-
Ćelija KPJ u Željezničarskoj radionici

Trnjanska cesta 1 -
Istrani na Trešnjevci

Mošćenička ulica -
Sportski klub "Željezničar"

Trnjanska cesta 1 -
HŠK Trešnjevka

Trsatska ulica -
RSD Metalac

Sokolska ulica 471. I. 1931. - 6. IV. 1941. -
Ubojstvo Josipa Debeljaka i Josipa Adamića

Ulica Divka Budaka 3 -
Izdavanje Glasa Trešnjevke 1932. – 1934.

Ulica Ivana Broza -
Studentsko društvo "Svjetlost"

Ilica 54 -
Štrajk radnika Zagrebačke tvornice papira 1935.

Zavrtnica 17 -
Glavna partijska tehnika u stanu Marice Pataki

Murterska 25 -
Ubojstvo Krste Ljubičića 1937.

Runjaninova ulica 4 -
Društvo "Ciglenica"

Zagorska ulica 28 -
Štrajk u Siemensu

Fallerovo šetalište 229. VII. 1938. - 21. VIII. 1938. -
Podzemna tehnika CK KPH

Gotalovečka 8 -
Prva konferencija KPH 1940.

Avenija Dubrava 205 -
VI zemaljska konferencija SKOJ-a

Gajeva ulica 28 -
Peta zemaljska konferencija KPJ

Kapucinska 20 -
Tvornica čepova Higiea


Ljudevita posavskog 48XII. 1940. - 1941. -
Partijska tehnika

Derenčinova 21XII. 1940. - VIII. 1941. -
Demonstracije pod vodstvom Dragice Končar

Kvaternikov trg4. I. 1941. -
Ilegalni stan Anice Rakar-Magašić

Trg žrtava fašizma 15VIII. 1941. - XII. 1941.

