Peta zemaljska konferencija KPJ

Peta zemaljska konferencija KPJ
Peta zemaljska konferencija KPJ, održana u listopadu 1940. u zagrebačkoj Dubravi, imala je odlike kongresa. Na njoj su izglasane rezolucije koje su pripremale članstvo za oružani otpor okupacijskim snagama koji je uslijedio 1941.
Po dolasku iz SSSR-a i preuzimanju funkcije generalnog sekretara KPJ 1937. godine, Josip Broz posvetio je naredne 3 godine mandata konsolidiranju članstva, ukidanju frakcija unutar partijskih redova i nastojanju da održi partiju na okupu budući da joj je zbog neorganiziranosti i frakcionaštva prijetilo raspuštanje od strane Kominterne. Jedan od poteza kako ojačati redove unutar KPJ bilo je davanje do znanja javnosti da KPJ aktivno radi na rješavanju nacionalnog pitanja u Jugoslaviji, osnutkom nacionalnih partija-ogranaka, KP Hrvatske i KP Slovenije 1937. godine.
Konferencija je pripremana u Zagrebu najstrožoj ilegali i pripremljena bez da je policija išta posumnjala. U Zagrebu se tada nalazilo središte Centralnog komiteta KPJ. Josip Broz Tito je početkom rujna 1940., za partijske potrebe, zakupio kuću Srećka Džamonje, profesora francuskog jezika i oca kipara Dušana Džamonje u tadašnjoj Bihaćkoj ulici 20 u naselju Dubrava. Kuća je bila posebno pripremljena za smještaj delegata i rad konferencije - bio je uklonjen je pregradni zid, postavljene su klupe i ostalo. Tijekom cjelokupnog trajanja konferencije nitko od 105 delegata nije napuštao kuću da se ne bi skretala pažnja. organizacijkse pripreme bile su povjerene CK KPH i nekolicini članova MK KPH Zagreb: Radi Končaru, Ivanu Milutinoviću, Pavlu Papu, Stipi Ugarkoviću, Jovici Markoviću, Antunu Robu, Antunu Božacu i Kati Dumbović. Delegati su pristizali u zgradu tijekom 17. i 18. listopada. od željezničke postaje dolazili su na punktove-javke u određenim lokalima iz više pravaca prema Dubravi. Danju je u zgradu dolazio jedino Tito automobilom CK KPJ, koji je bio prijavljen kao taxi, a vozio ga je Branko Malešević. Ni pri dolasku ni pri odlasku iz Zagreba, nijedan delegat nije pao u ruke policiji.
Na konferenciji je za generalnog sekretara CK KPJ izabran Josip Broz Tito. Po odlukama i radu, konferencija je u biti imala značenje kongresa. Ova konferencija ujedno je bila i prvi najmasovniji skup jugoslavenskih komunista još od Drugog kongresa KPJ 1920. godine. Na konferenciji su bili održani referati o političkoj situaciji, sindikalnom, nacionalnom, agrarnom pitanju, o radu sa ženama, omladinom, o radu partijskih kadrova u vojsci, o agitaciji i propagandi, te o Narodnoj pomoći. U referatima i diskusiji analizirana je situacija u Jugoslaviji i djelatnost KPJ. U rezolucijama je među ostalim naglašena opasnost od fašizma i rata koji je bjesnio u Europi, otpor režimu Cvetković-Maček, borba za nacionalna prava i slobode te savez i solidarnost s SSSR-om. Na konferenciji je bio izabran novi Centralni komitet KPJ od 22 člana, među kojima su mnogi imali istaknutu ulogu u Narodnooslobodilačkoj borbi tijekom Drugog svjetskog rata: Josip Broz Tito, Edvard Kardelj, Aleksandar Ranković, Rade Končar, Moša Pijade, Ivan Milutinović, Boris Kidrič, Ivo Lola Ribar, Vicko Krstulović, Spasenija Babović i ostali. U kući je nakon završetka konferencije održana partijska škola koja je trajala dvadeset dana. Tito je svaki dan iz Stenjevca dolazio držati predavanja u autu iznajmljenom na račun partije. Predviđanja o ratnoj opasnosti sa zasjedanja konferencije nastavila su se ostvarivati pošto su njemačke trupe ušle u Rumunjsku, Italija izvršila agresiju na Grčku u listopadu 1940., a Mađarska i Rumunjska u studenom 1940. pristupile Trojnom paktu. Jugoslavenski komunisti nastavili su ukazivati na činjenicu da vlada Cvetković-Maček nije radila na pripremama za obranu zemlje nego isključivo na približavanju Njemačkoj na svim poljima, od ideologije do ekonomske ovisnosti.
Korišteni izvori:
Skupina autora. Povijest Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: komunist - Narodna knjiga - Rad, 1985., 164-167.
Bogdan Lasić (ur.) Peta zemaljska konferencija KPJ. Zagreb: Muzej revolucije naroda Hrvatske, 1980.
Vidak Perić (ur.) Josip Broz Tito – autobiografska kazivanja, 1. sv., Beograd: Narodna knjiga , 1982,, 223-226.
Podijeli
Slojevi
Ilegala 1931. – 1941.
-
Ćelija KPJ u Željezničarskoj radionici

Trnjanska cesta 1 -
Istrani na Trešnjevci

Mošćenička ulica -
Sportski klub "Željezničar"

Trnjanska cesta 1 -
HŠK Trešnjevka

Trsatska ulica -
RSD Metalac

Sokolska ulica 471. I. 1931. - 6. IV. 1941. -
Ubojstvo Josipa Debeljaka i Josipa Adamića

Ulica Divka Budaka 3 -
Izdavanje Glasa Trešnjevke 1932. – 1934.

Ulica Ivana Broza -
Studentsko društvo "Svjetlost"

Ilica 54 -
Štrajk radnika Zagrebačke tvornice papira 1935.

Zavrtnica 17 -
Glavna partijska tehnika u stanu Marice Pataki

Murterska 25 -
Ubojstvo Krste Ljubičića 1937.

Runjaninova ulica 4 -
Društvo "Ciglenica"

Zagorska ulica 28 -
Štrajk u Siemensu

Fallerovo šetalište 229. VII. 1938. - 21. VIII. 1938. -
Podzemna tehnika CK KPH

Gotalovečka 8 -
Prva konferencija KPH 1940.

Avenija Dubrava 205 -
VI zemaljska konferencija SKOJ-a

Gajeva ulica 28 -
Peta zemaljska konferencija KPJ

Kapucinska 20 -
Tvornica čepova Higiea


Ljudevita posavskog 48XII. 1940. - 1941. -
Partijska tehnika

Derenčinova 21XII. 1940. - VIII. 1941. -
Demonstracije pod vodstvom Dragice Končar

Kvaternikov trg4. I. 1941. -
Ilegalni stan Anice Rakar-Magašić

Trg žrtava fašizma 15VIII. 1941. - XII. 1941.

