Prva konferencija KPH 1940.

Prva konferencija KPH 1940.
Prva konferencija KPH 1940. na kojoj je za sekretara izabran Rade Končar.
"Josip Broz je po dolasku iz SSSR-a i preuzimanju vodstva nad KPJ odlučio da radi davanja do znanja široj javnosti da je KPJ itekako svjesna rješavanja nacionalnog pitanja u Jugoslaviji treba osnovati njezine „nacionalne ogranke“ – KP Hrvatske, KP Slovenije i KP Makedonije (osnutka potonje ostvaren je tek 1943). KPH je formirana 2. kolovoza 1937. godine u Anindolu kraj Samobora, a za njezinog prvog sekretara bio je izabran Đuro Špoljarić. U Zagrebu su u studenom objavljeni »Politički eseji«. Tu je brošuru u emigraciji napisao Stjepan Cvijić dajući opširnu razradu programskih gledišta novoosnovane KP Hrvatske o nacionalnom pitanju, njegovu karakteru i nositeljima različitih koncepcija njegova rješenja.
Špoljarićev mandat okončan je 25. kolovoza 1940. održavanjem Prve konferencije KPH u Dubravi. Konferencija je održana u ilegali u tadašnjoj gostionici komunističkog simpatizera Božidara Dobričevića. Dobričević je u dvornišnom dijelu zgrade jednu prizemnu prostoriju davao na raspolaganje Mjesnom komitetu KP Zagreb i Centralnom komitetu KPH. Na konferenciji su sudjelovala 64 delegata. Osim njih, u ime CK KPJ nazočili su Josip Broz Tito, Edvard Kardelj i Pavle Pap. Na konferenciji je izabran novi CK KPH, a za sekretara Rade Končar. Končar je do tada već bio istaknuti sindikalac, metalski radnik u tvornici "Siemens" te sudionik i govornik na mnogim radničkim štrajkovima u Zagrebu. Izabir novog CK i novog sekretara održan je radi učvršćivanja jedinstva unutar KPH odnosno KPJ uslijed širenja Drugog svjetskog rata i predosjećaja da će se ratna zbivanja prije ili poslije proširiti i na Jugoslaviju. Tito je smatrao da komunisti trebaju dočekati taj trenutak spremni na pružanje aktivnog otpora okupacijskim snagama i domaćim kolaboratorima. Zbog toga je iste godine kasnije, u listopadu, održana Peta zemaljska konferencija KPJ, kada je na najvišoj partijskoj razini utvrđena važnost priprema za orgnizaciju otpora u nadolazećem ratu."
Korišteni izvori:
Skupina autora. Povijest Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: komunist - Narodna knjiga - Rad, 1985., 149-151.
Stipe Ugarković i Ivan Očak. Zagreb grad heroj: spomen obilježja revoluciji. Zagreb: August Cesarec, 1979, 128.
Bogdan Lasić (ur.) Peta zemaljska konferencija KPJ. Zagreb: Muzej revolucije naroda Hrvatske, 1980.
Podijeli
Slojevi
Ilegala 1931. – 1941.
-
Ćelija KPJ u Željezničarskoj radionici

Trnjanska cesta 1 -
Istrani na Trešnjevci

Mošćenička ulica -
Sportski klub "Željezničar"

Trnjanska cesta 1 -
HŠK Trešnjevka

Trsatska ulica -
RSD Metalac

Sokolska ulica 471. I. 1931. - 6. IV. 1941. -
Ubojstvo Josipa Debeljaka i Josipa Adamića

Ulica Divka Budaka 3 -
Izdavanje Glasa Trešnjevke 1932. – 1934.

Ulica Ivana Broza -
Studentsko društvo "Svjetlost"

Ilica 54 -
Štrajk radnika Zagrebačke tvornice papira 1935.

Zavrtnica 17 -
Glavna partijska tehnika u stanu Marice Pataki

Murterska 25 -
Ubojstvo Krste Ljubičića 1937.

Runjaninova ulica 4 -
Društvo "Ciglenica"

Zagorska ulica 28 -
Štrajk u Siemensu

Fallerovo šetalište 229. VII. 1938. - 21. VIII. 1938. -
Podzemna tehnika CK KPH

Gotalovečka 8 -
Prva konferencija KPH 1940.

Avenija Dubrava 205 -
VI zemaljska konferencija SKOJ-a

Gajeva ulica 28 -
Peta zemaljska konferencija KPJ

Kapucinska 20 -
Tvornica čepova Higiea


Ljudevita posavskog 48XII. 1940. - 1941. -
Partijska tehnika

Derenčinova 21XII. 1940. - VIII. 1941. -
Demonstracije pod vodstvom Dragice Končar

Kvaternikov trg4. I. 1941. -
Ilegalni stan Anice Rakar-Magašić

Trg žrtava fašizma 15VIII. 1941. - XII. 1941.

