RSD Metalac
Aktivnost RSD Metalac usko povezana s djelovanjem KPJ
Tijekom 1929. godine, kulturno-prosvjetna društva, revolucionarni sindikati i sportske organizacije bili su pod udarom monarhijske vlasti Jugoslavije. Unatoč takvoj atomsferi, skupina radnika na čijem se čelu su se nalazili Ivan Korošec, Branimir Resimić i Ivan Slugić, a kojima su se ubrzo pridružili Vlado Mutak, braća Hadelan, Ivan Lešnik i Mijo Polančec, pripremala je formiranje novog radničkog sportskog društva. Okupljajući oko sebe metalske radnike i radnice, prikupljali su najnužnije rekvizite; od grafičkog sportskog društva Grafičar dobili su igralište za prve treninge te naposljetku formiraju Metalac. Sve se to odvilo u proljeće 1929., a 15. lipnja iste godine održana je Osnivačka skupština, kojoj je prisustvovalo 18 članova. Godinu dana kasnije klub je brojao 70 aktivnih članova i članica.
Koliko je taj pothvat bio izvanredan govori i svjedočanstvo grupe radnika objavljeno 1950. godine, u kojem se prisjećaju kako je “sasvim nevjerojatno da se u ono vrijeme, gotovo neposredno nakon proglašenja diktature 6. siječnja, legalno osniva jedno ovakovo radničko sportsko društvo”. Radnički sportski pokret u zemlji bio je usko vezan s Komunističkom partijom i Savezom komunističke omladine Jugoslavije. Na to se osvrnuo i Josip Broz Tito, član i doživotni počasni predsjednik Metalca. Tito 1979. godine piše: “Pridružujući se evociranju uspomena na vrijeme kada je osnovano Radničko sportsko društvo Metalac, želim da istaknem da je djelovanje radničkih sportskih i kulturno-umjetničkih društava u predratnom periodu, odnosno djelovanje članova KPJ i SKOJ-a među njima, bilo od izvanrednog značaja za povezivanje Partije sa širokim masama. A upravo to povezivanje s masama odigralo je odlučujuću ulogu u teškim godinama narodnooslobodilačkog rata i revolucije.”
Tijekom Drugog svjetskog rata, u Narodnooslobodilačkom pokretu sudjelovalo je preko dvjesto članova i članica Metalca, a devetero ih je proglašeno za narodne heroje Jugoslavije: Petar Biškup-Veno, Marijan Čavić, Dragica Končar, Rade Končar, Ivica Lovinčić, Marko Orešković, Joža Vlahović, Milutin Baltić i Ivan Šibl.
Korišteni izvori:
Ilić, Milan. RSD Metalac: zlatne godine 1929-1979. Zagreb, 1979.
Slojevi:
Podijeli
teror
stradanja
- Ubojstvo Josipa Debeljaka i Josipa Adamića
Ulica Divka Budaka 3 - Ubojstvo Krste Ljubičića 1937.
Runjaninova ulica 4
- Ubojstvo Josipa Debeljaka i Josipa Adamića
zatvori
ustaški organi
organi Trećeg Reicha
otpor
logistika NOP-a
- Tvornica čepova Higiea
Ljudevita posavskog 48 - Partijska tehnika
Derenčinova 21 - Ilegalni stan Anice Rakar-Magašić
Trg žrtava fašizma 15 - Studentsko društvo "Svjetlost"
Ilica 54 - Istrani na Trešnjevci
Mošćenička ulica - Sportski klub "Željezničar"
Trnjanska cesta 1
- Tvornica čepova Higiea
diverzije
agitprop
- Izdavanje Glasa Trešnjevke 1932. – 1934.
Ulica Ivana Broza - Glavna partijska tehnika u stanu Marice Pataki
Murterska 25 - Podzemna tehnika CK KPH
Gotalovečka 8 - HŠK Trešnjevka
Trsatska ulica
- Izdavanje Glasa Trešnjevke 1932. – 1934.
KPJ
- Peta zemaljska konferencija KPJ
Kapucinska 20 - Prva konferencija KPH 1940.
Avenija Dubrava 205 - Ćelija KPJ u Željezničarskoj radionici
Trnjanska cesta 1 - Društvo "Ciglenica"
Zagorska ulica 28 - VI zemaljska konferencija SKOJ-a
Gajeva ulica 28 - RSD Metalac
Sokolska ulica 47
- Peta zemaljska konferencija KPJ
atentati
demonstracije
- Demonstracije pod vodstvom Dragice Končar
Kvaternikov trg
- Demonstracije pod vodstvom Dragice Končar
ženske antifašističke organizacije
prebacivanja
objekti
javni objekti i ustanove
tvornice
- Tvornica čepova Higiea
Ljudevita posavskog 48 - Štrajk radnika Zagrebačke tvornice papira 1935.
Zavrtnica 17 - Štrajk u Siemensu
Fallerovo šetalište 22
- Tvornica čepova Higiea
pravda
borbe
likvidacije
logori