Punktovi

Vješanje 19 talaca

23. X. 1944.
Željeznička postaja Čulinec
"Zločinački napadaj na putnički vlak", Hrvatski narod (28.10.1944.)

Zločinački napadaj na putnički vlak

RADI OVOG ZLOČINA, A PRIMJENOM ZAKONSKE ODREDBE O ZAŠTITNIM MJERAMA, IZVRŠENA JE SMRTNA KAZNA NAD DVADESETORICOM UGLAVLJENIH KOMUNISTA I ODMETNIKA

Zagreb, 28. listopada.

Dana 21. listopada 1944. izvršila je jedan veća skupina partizana napadaj na putnički vlak Novska-zagreb kod željezničke postaje Čulinac, miniravši pri tom prugu. Tom prilikom poginulo je 30 gradjanskih osoba, većinom djece i žena, dok je 12 putnika teško, a 15 lakše ranjeno. Osim toga, odmetnici su jedan dio putnika odveli u šumu, gdje su naknadno umoreni, dok su nekoje od njih prisilno uvrstili u tzv. "narodnooslobodilačke odrede". U isto vrijeme odmetnicu su pnajprije vlak opljačkali i zatim zapalili. 

Radi tih zločinačkih djela izvršena je na spomenutom mjestu dana 28. listopada 1944. odmazda kaznom smrću vješanjem na osnovu članka 1, 2 i 3 Zakonske odredbe o zaštitinim mjerama zbog čina sabotaže protiv javnom redu i sigurnosti od 30. listopada 1943. broj: CCXXII-2728-D, V. 1943. na slijedećom 20-toricom redarstveno utvrdjenih odmetnika i komunista. 

1. Dr. ing. Eduardom Babić, rodjenim 1911. u Varaždinu "što je bio član Komunističke partije Jugoslavije" obnašajući ujedno i dužnost predsjednika jedne komunističke ustanove, primao partizanske tekliće sa terena, putem njih obskrbljivao N. O. V., razpačavao komunističko tvorivo, održavao komunističke sastanke, te prisiljavao seljake i radnike u Zagorju da pristupe u odmetničke N. O. O. 

2. Katanom Morić Levy, rodjenim 1911. u Sarajevu, što je preko 3 godine u raznim krajevima Hrvatske (Bosni, Hercegovini, Dalmaciji, Lici, Zagorju i Posavini) organizirao razne komunističke i odmetničke bande, ćelije, kadrove N. O. O., te diverzantske skupine, sudjelovao u izvršavanju partizanskih nasilja, održavao komunističke sastanke i mitinge, silom odvodio seljake i radnike u odmetničke redove. Prilikom uhićenja bio je obučen u odoru hrvatskog časnika, služeći se dokumentima jednog višeg domobranskog časnika, kojega je osudjeni u Bosni na smrt osudio i sam ubio. 

3. Josipom Horvat-Jezersky, rodjen 1911. u Metkoviću što je kao obavještajni "oficir" partizanima prikupljao i davao podatke o kretanju naših oružanih snaga, sudjelovao po Zagorju i Posavini u partizanskim pljačkaškim poduhvatima, te prislino odvodio seljake u partizanske redove. 

4. Jakobom Urankar, rodjenim 1898. u Poreberu u Sloveniji, što je prebacivši se na naše državno područje obnašao dužnost pročelnika N. O. O. "Ljubljanska", sudjelovao po Lici i zagorju u ubijanju i pljačkanju seoskog pučanstva, koje je ujedno i prisiljavao na davanje hrane i odjeće za partizane. 

5. Milošem Džambagom, rodjenim 1914. u Tepcima, što je dragovoljno pristupio u partizanske redove, davao i prikupljao priloge za "Crvenu pomoć", prisilno odvodio seljake u partizane, te što je prenosio eksplozivno tvorivo za rušenje željezničke pruge i mostova. 

6. Ljubicom Jembrečina, rodjenom 1918. u Gredi. što je kao djelatna partizanka sudjelovala u raznim zločinačkim poduhvatima partizana, prisilno odvodila seljakinje u partizane, te obaviještavala partizane o kretanju naših oružanih snaga. 

7. Jakob-Samuelom Gaom, rodjenim 1906. u Sarajevu, što je bio tajnik c. k. "Komunističke partije Jugoslavije", organizirao kotarske i obćinske odbore i komitete, zatim odbore SKOJ-a, sudjelovao po Bosni, Hercegovini, Dalmaciji u ubijanju i pljačkanju nedužnog svijeta, te održavao komunističke sastanke i mitinge. 

8. Ivanom Remenar, rodjenim 1919. u Dugosleskom Črncu, što je obnašao dužnost "oficira" I. bataljona "Posavskog odreda", prenosio partizansku poštu, sudjelovao u partizanskim nasiljima, te prisiljavao seljake, da pristupe u partizanske redove i N. O O. 

9. Augustom Smeli, rodjenim 1914. u Celju, što je kao djelatni partizan sudjelovao po Zagorju i Podravini u partizanskom haračenju, napadao i pljačkao te uvijao nedužno hrvatsko žiteljstvo. 

10. Josipom Supina, rodjenim 1908. u zagrebu., što je u svom stanu držao neprijavljenog partizanskog "oficira" Bogdana Popović, koje u u tome prostorju održavao tajne komunističke sastanke. Osime toga, što je u svojoj kuči ustupio Popoviću i skladište za prikup oružja i streljiva, koje je za partizane nabavljao, te što je razpačavao komunističko promičbeno tvorivo. 

11. Dušankom Lazarević, rodjenom 1922. u Zagrebu, što je održavala vezu sa svojim mužem Božom Lazarović, "oficirom" Glavnog štaba N. O. V. putem teklića partizanama odpremala razno ljekarničko tvorivo, obuću i odjeću, prikupljala i davala priloge za C. P., nagovarala hrvatsku mladež da pristupi u partizanke "odrede", te razpačavala komunističke tvorstvo. 

12. Stanislavom Krog, rodjenim 1910. u Prigorju jer je otišao među odmetnike, sudjelovao u značajnim partizanskim nasiljima,  te prisiljavao seljake na davanje hrane, novca i odjeće za N. O. V.

13. Josipom Uzelac, rodjenim 1918. u Delnicama, što je obnašao dužnost odbornika mjestnog N. O. O., prikupljao ljekarničko i pisarničko tvorivo, te dijelove za pokretne krugovalne postaje za partizane, davao i prikupljao za C. P. te prisilno odvodio seljake i radnike u partizane.

14. Marijom Podgorelac, rodjenom 1903. u Vinskom Vrhu u Sloveniji, što je vršila nasilno unovačenih osoba u partizane, u svoje stanu održavala tajne komunističke sastanke, te što je za partizane vršila nabavu odjeće, obuće i ljekarničkog tvoriva. 

15. Milanom Kobec, rodjenim 1913. u Trepču, što je bio odbornik mjestnog N. O. O. u svojoj trgovini sakrivao razno tvorivo, koje je prikupljao i odpremao partizanima, te što je prilikom uhićenja u svojoj kući imao skrivena 4 naoružana SKOJ-evca koji su toga dana imali zadaću ubiti jednog domobranskog častnika. 

16. Matom Žigorović, rodjenim 1905. u Kalinju, što je kao djelatni partizan na području Velike župe Gora-Prigorje sudjelovao u nasilničkim poduhvatima partizana, ubijao i pljačkao nedužan svijet, a u području kotara Sv. Ivan Zelina osnivao mjestne odbore i komitete, prikupljao priloge za C. P. te prisiljavao seljake na davanje hrane, odjeće i obuće za partizane. 

17. Matom Dolenac-Mavračić, rodjenim 1921. u Rakovom Potoku, što je dragovoljno pristupio u partizanske redove, obnašao dužnost teklića, raspačavao komunističko tvorivo, te sudjelovao po Zagorju i Prigorju u ubijanju i pljačkanju seljačkog pučanstva. 

18. Zlatkom Jakovac, rodjenim 1913. u Markuševcu, što je bio zapovijednik i voditelj partizanske relejne postaje, osnovao diverzantsku skupinu čiji su pripadnici razarali željezničku prugu, mostove i brzojavne vodove između Dugog Sela i Kutine, te što je sudjelovao u partizanskim rušilačkim podhvatima. 

19. Vilmom Mrazović, rodjenom 1913. u Legradu, što je rušilačkim partizanskim skupinama prebacivala eksplozivno tvorivo za razaranje željezničke pruge i mostova, te zajedno sa svojim priležnikom Dušanom Vukelić, partizanskim "oficirom", sudjelovala u napdaju na putnički vlak kod Blinskog Kuta, održavala partizanske sastanke i razpačavala komunistička tvoriva. 

 20. Ferdinandom Vraban, rodjenim 1920. u Ljubljani, što je kao djelatni komunistički dužnostnik i "viši oficir" došao na naše državno područje sa zadatkom organizirati posebne odjele za prikupljanje stoke i hrane za Angloamerikance, te što je prilikom uhićenja našim oružnicima pružio oružani odpor, ranivši pri tom lakše dva oružnika. 

"Zločinački napadaj na putnički vlak", Hrvatski narod (28.10.1944.)

Izvor: "Zločinački napadaj na putnički vlak", Hrvatski narod (28.10.1944.)

Slojevi:

Otpor do oslobođenja, prosinac, 1943. - svibanj, 1945. - Pogledaj sloj na mapi

Podijeli

Otpor do oslobođenja, prosinac 1943. – svibanj 1945.
PRETRAGA
Traži
  • info@kartografija-otpora.org