Slojevi

Ženske antifašističke organizacije 1934. – 1945.

Kartografski sloj Ženske antifašističke organizacije 1934. – 1945. kroz ključne lokacije i presudne događaje prikazuje povijest djelovanja ženskog antifašističkog organiziranja na zagrebačkom području u međuratnom periodu i samom ratu. Lokacije i događaji koje obuhvaća ovaj sloj ukazuju na snažnu prisutnost organiziranog ženskog političkog djelovanja u Zagrebu od pada diktature u Kraljevini Jugoslaviji 1934., a posebno nakon raspisivanja izbora 1935. godine. Većina jugoslavenskih ženskih organizacija aktivirat će se u tom razdoblju prvenstveno u posljednjim predratnim pokušajima ostvarivanja prava glasa za žene te u pacifističkom odnosno, nakon 1933., antifašističkom djelovanju. Žene su kao autonomna, organizirana snaga postale vidljive upravo od sredine 1930-ih. Ovaj kartografski sloj nastoji prikazati povezanost i kontinuitet u antifašističkom djelovanju članica predratnih ženskih organizacija, ženskih ogranaka sindikata, kao i članica SKOJ-a i KPJ-a, s ratnim organiziranjem i djelovanjem AFŽ-a. Njihovo aktivno predratno djelovanje, zacijelo je jedan od osnovnih razloga masovnog uključenja žena u odbore AFŽ-a i NOO-e na području Zagreba, te ranog osnivanja Inicijativnog odbora AFŽ-a Hrvatske već u ljeto 1941. Veliki broj predratnih aktivistkinja uhapšen je na samom početku rata, a one koje nisu stradale nastavile su svoj rad izvan Zagreba. U ovakvim okolnostima, u rad zagrebačkog AFŽ-a uključivale su se nove aktivistkinje skromnijeg organizacijskog iskustva, manje poznate partijskom rukovodstvu, ali i represivnom aparatu. Uvjeti rada i djelovanja zagrebačkog AFŽ-a do kraja rata u Zagrebu bili su iznimno teški, pa je većina lokacija povezanih s radom zagrebačkog AFŽ-a zbog konspiracije i kasnijeg slabog bilježenja ostala do danas nepoznata.

Način funkcioniranja Antifašističke fronte žena, bio je određen konstantnim izmjenama zbog odlazaka iz grada, provala, hapšenja i pucanja veza među odborima, kao i kontinuiranim kritikama od strane partijske gradske organizacije, ali i viših odbora AFŽ-a koji nisu imali direktan uvid u mogućnost djelovanja u okupiranom gradu. Aktivno poslijeratno djelovanje AFŽ-a u Zagrebu navijestio je Prvi kongres AFŽ-a, organiziran niti tri mjeseca nakon oslobođenja.

Odabrani punktovi obuhvaćaju javne adrese, kao i privatne stanove koji su poslužili kao infrastruktura za političko organiziranje i obrazovanje žena, te logističku i kurirsku podršku.

Barbara Blasin

Vidi više: Barbara Blasin, “'Majke, žene, sestre! Dvanaesti čas već kuca' – Djelovanje AFŽ-a u Zagrebu 1941. – 1945.”, u: Kartografija otpora: Zagreb 1941. – 1945., ur. Josip Jagić i Marko Kostanić
(Beograd: RLS SEE, 2022), 196–216.

Podijeli

Pogledaj sloj na mapi
  • info@kartografija-otpora.org